Nasilje nad ženama i devojčicama jedno je od najrasprostranjenijih i najraširenijih kršenja ljudskih prava u svetu. Podaci Svetske zdravstvene organizacije pokazuju da je više od 30 odsto žena u svetu pretrpelo nasilje od intimnog partnera ili članova porodice.
Rodno zasnovano nasilje (RZN) označava svaki oblik nasilja koji je usmeren protiv osobe zato što je ženskog pola, kao i nasilje koje disproporcionalno pogađa žene i devojke. To je oblik nasilja koji proizilazi iz nejednakih odnosa moći između muškaraca i žena, iz duboko ukorenjenih patrijarhalnih normi, rodnih stereotipa i društvene diskriminacije RZN se može pojavljivati u porodici, partnerskim odnosima, na radnom mestu, u školi, na ulici, ali i u digitalnom prostoru. Ono uključuje fizičko, psihičko, seksualno, ekonomsko i digitalno nasilje.
PSIHOLOŠKE POSLEDICE RODNO ZASNOVANOG NASILJA
Rodno zasnovano nasilje ostavlja duboke tragove na žrtvama, kako fizički tako i psihički, emocionalno i socijalno. Posledice mogu biti kratkoročne, ali i dugotrajne, često i doživotne. Neke od najčešćih posledica su:
- Fizičke povrede, invaliditet
- Psihički problemi: anksioznost, depresija, posttraumatski stresni poremećaj
- Osećaj stida, krivice, nisko samopouzdanje
- Ekonomska zavisnost i siromaštvo
- Socijalna izolacija i gubitak poverenja u ljude
Zato je važno reagovati na vreme i pružiti podršku žrtvama kako bi se umanjile ili sprečile dugoročne posledice.
Jedna od čestih posledica dugotrajnog nasilja je i femicid, i prema istraživanjima, većina slučajeva nasilja ostaje neprijavljena. Prepreke koje žene doživljavaju prilikom prijavljivanja nasilja uključuju nedostatak poverenja u institucije, društvenu stigmu, strah od odmazde, ekonomsku zavisnost i kulturu ćutanja.
ZAŠTO ŽRTVE ĆUTE?
Jedno od najčešćih pitanja koje se postavlja kada se govori o nasilju jeste: „Zašto ćuti?“ Odgovor je složen i ukazuje na duboke psihološke, društvene i ekonomske razloge. Žrtve nasilja često ćute zbog:
- Straha od počinioca i odmazde
- Stida i osećaja krivice
- Zavisanosti od nasilnika (ekonomske, emocionalne)
- Nedostatka poverenja u institucije
- Pritiska porodice i sredine da „ne iznose probleme napolje“
Razumevanje ovih razloga ključno je za pružanje adekvatne podrške i stvaranje sigurnog prostora za prijavljivanje nasilja.
Nasilje nad ženama predstavlja kršenje ljudskih prava i prepreku za ostvarivanje jednakosti, razvoja, bezbednosti i mira. Počinioci nasilja mogu biti i muškarci i žene, ali rodna dimenzija je njegova suštinska karakteristika. Rodno zasnovano nasilje ne bira žrtve. Ono se može dogoditi bilo kojoj devojci ili ženi, bez obzira na njene godine, obrazovanje, društveni status, etničku pripadnost, seksualnu orijentaciju ili zdravstveno stanje. Žene u ruralnim sredinama, žene sa invaliditetom, trudnice, starije žene, adolescentkinje – sve one mogu postati mete nasilja.
Važno je razumeti da nasilje nije problem pojedinca, već duboko ukorenjen društveni problem koji pogađa različite žene na različite načine.